POLITIKA | Januar 23, 2023

Dodik ne odustaje od neustavnog Zakona o imovini, hoće li reagovati Christian Schmidt?

Predsjednik RS-a Milorad Dodik neće povući neustavni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS-u i on će biti objavljen u Službenom glasniku RS-a, smatra zastupnik SDA u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić. 

Dodik ne odustaje od neustavnog Zakona o imovini, hoće li reagovati Christian Schmidt?

Predsjednik RS-a Milorad Dodik neće povući neustavni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS-u i on će biti objavljen u Službenom glasniku RS-a, smatra zastupnik SDA u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić. 

Zakon je usvojen u NSRS-u 28. decembra prošle godine. Pet delegata u Klubu Bošnjaka pokrenulo je pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, o čemu će se raspravljati na sutrašnjoj sjednici Vijeća naroda RS-a. Adil Osmanović, delegat u Klubu Bošnjaka, poručio je da kada je riječ o državnoj imovini, jedino država Bosna i Hercegovina može biti titular i "to pitanje treba isključivo rješavati u Parlamentarnoj skupštini BiH, onako kako je to rekao i Ustavni sud BiH".

U četvrtak, 26. januara, trebala bi se održati i sjednica zajedničke komisije na kojoj će biti pokušano usaglasiti tekst zakona.

Nije realno očekivati da se postigne bilo kakav dogovor na zajedničkoj komisiji po pitanju ovog zakona. Nakon što se o zakonu očituje Ustavni sud entiteta RS, koji će očekivano odbaciti zahtjev, on će biti objavljen u Službenom glasniku. Dodik će to uraditi jer to nije prvi put da oni usvajaju i objavljuju zakone koji su u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH. Ono što je važno, jeste da visoki predstavnik Christian Schmidt odmah stavi van snage ovaj zakon da se ne dozvoli ni minimum prostora za primjenu prije nego li ovlašteni apelant podnese apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine - kaže Salkić za Faktor.

Zastupnik SDA kaže kako, sudeći po mlakim ili gotovo nikakvim reakcijama, "Osmorci" očito državna imovina nije prioritet.

- Njima je prioritet preuzimanje vlasti i pozicija. Schmidt mora reagirati jer to je njegova dejtonska obaveza. Ovdje se direktno krše odluke Ustavnog suda, što je nepoštivanje odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma - poručuje Salkić.

A da je "Osmorka" znala da će biti donesen neustavni zakon, potvrdio je netom nakon što je usvojen Nebojša Radmanović, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH, kao i sam Dodik koji je ustvrdio da imovina nije bila predmet dogovora sa "Osmorkom".

U februaru prošle godine na sjednici NSRS-a ovaj zakon je usvojen prvi put, ali ga je u aprilu suspendovao visoki predstavnik Christian Schmidt, do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Šest delegata Doma naroda Parlamenta BiH u međuvremenu podnijelo je zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH, koji ga je na sjednici 22. septembra stavio van snage.

Tri mjeseca poslije, čim je konstituisan novi saziv NSRS-a, Zakon o nepokretnoj imovini ponovo se našao u parlamentarnoj proceduri. "Novi zakon" koji je usvojen gotovo da je identičan onom koji je Ustavni sud BiH stavio van snage, a jedina razlika je nova odredba da se zakon ne odnosi na imovinu koja je do 31. decembra 1991. godine vođena kao imovina BiH, a koja je tada bila upisana kao imovina sa pravom korištenja bivše Socijalističke Republike BiH.

Ovlašteni podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavnom sud BiH moraju čekati da zakon bude objavljen u Službenom glasniku RS-a, dok Schmidt ne mora čekati, već može odmah reagirati.

Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu, stava je da ovaj zakon može promijeniti ustavnopravni karakter BiH, preciznije pomoći Dodiku u njegovim planovima o podjeli Bosne i Hercegovine. Pojašnjava da bi BiH od jedne visoko decentralizirane države ušla u kapacitet koji sliči onome što su bili ratni ciljevi.

- Ušla bi u kapacitet unije, tri etnoteritorijalne jedinice, ušla bi u kapacitet konfederalne zajednice. Takvo ustavnopravno uređenje omogućilo bi drugi korak tog čina, a to je pravo na samoodređenje do samootcjepljenja. Pogledajte, entiteti imaju dosta prerogativa države - zakonodavnu vlast, imaju izvršnu vlast…, i šta je to što entiteti nemaju? Nemaju vlasništvo nad teritorijom - kaže Cero.

Dodik je 2012. godine, a što se može pronaći na web stranici predsjednika RS-a, objavio dokument pod nazivom "Dejtonska struktura Bosne i Hercegovine i pravni položaj Republike Srpske". U dokumentu je obrađeno i pitanje imovine.

- Kako Ustav BiH ne daje izričito pravo Bosni i Hercegovini na imovinu jer u nabrajanju njenih nadležnosti u članu 3.1. (od a do j), ne navodi pravo na imovinu, onda je jasno da Bosna i Hercegovina po važećem Ustavu BiH nema imovinu, niti to pravo reguliše nekim drugim članom Ustava - navodi se u dokumentu.