Godišnjica formiranja Prve muslimanske podrinjske brigade: Branioci Bosne koji su dali osam zlatnih ljiljana

Prva muslimansko-podrinjska brdska brigada je vojna jedinica koja je tokom rata u Bosni i Hercegovini djelovala u sastavu Drugog korpusa Armije RBiH.

Brigada je formirana naredbom Komande 2. korpusa od 2. februara 1993, nakon zahtjeva Koordinacionog odbora općina Podrinja. U njen sastav ušle su jedinice općinskih štabova TO Vlasenica, Zvornik, Bratunac i Srebrenica. Zona odgovornosti brigade obuhvatala je područje općina Kladanj i Zvornik. Ovu brigadu naslijedila je 243. muslimansko-podrinjska brigada Vlasenica.

Tokom aprila i maja 1992, Podrinje se nalazi na udaru JNA i srpskih paravojnih formacija, što dovodi do velikog stradanja i protjerivanja bošnjačkog stanovništva. Jedan dio Podrinjaca utočište je našao na slobodnim teritorijama Srebrenice, Cerske, Kamenice i Konjević Polja, a veći dio prognanih našao se na teritoriji današnjeg Tuzlanskog kantona. Odmah po dolasku na slobodne teritorije, Podrinjci se počinju vojno i politički organizovati.

Po zahtjevu Koordinacionog odbora općina Podrinja od 29. januara 1993, Komanda 2. Korpusa, 2. februara naređuje formiranje 1. muslimansko-podrinjske brigade. Brigada se na dan formiranja sastojala od 1.008 boraca, raspoređenih u tri bataljona i prištapskim jedinicama. Zona odgovornosti brigade dijelom je bila na zvorničkom, a dijelom na kladanjskom ratištu.

U martu 1993, nakon niza problema sa Komandom korpusa, došlo je do kadrovskih promjena u brigadi. Padom slobodnih teritorija Kamenice, Cerske i Konjević Polja u februaru i martu 1993, brigada napušta zvorničko ratište i prelazi u Kladanj, gdje će ostati sve do završetka rata. Padom Srebrenice i probojem 28. divizije dolazi do velike transformacije jedinica. Od podrinjskih jedinica su 21. septembra 1995. formirane brigade na općinskom nivou. 243. brigadu naslijedila je istoimena vlasenička brigada, koja će biti rasformirana u aprilu 1996.
Jedinice 243. brigade ratovale su na kladanjskom, olovskom, kalesijskom, zvorničkom, teočanskom, majevičkom, čelićkom, brčanskom, gradačačkom, banovićkom, vozućkom i vareškom ratištu.

Djelovale su i u zoni odgovornosti 5. i 7. korpusa prilikom oslobođenja Sanskog Mosta. Kroz brigadu je prošlo 4.633 borca, od toga i 35 žena. Imala je 99 poginulih boraca, od čega 54 na kladanjskom ratištu. Među poginulim su i komandant brigade Bećir Mekanić I šejh Mehmed ef. Hafizović. Osam boraca odlikovano je najvišim ratnim priznanjem, Zlatnim ljiljanom. Dva pripadnika brigade nagrađena su Srebrenim štitom.

1/243. brigada izdavala je i novine koje su se zvale Podrinjski mudžahid