HISTORIJA | Februar 8, 2022

38 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

Grad Sarajevo i olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević od 8. do 19. februara 1984. godine bili su mjesto susreta i nadmetanja sportista iz cijelog svijeta, koji su učestvovali na XIV Zimskim olimpijskim igrama, čiji je domaćin bilo Sarajevo. Organizaciju ove značajne manifestacije dobilo je Sarajevo, a u konkurenciji su bili još Saporo i Geteborg.

38 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

Grad Sarajevo i olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević od 8. do 19. februara 1984. godine bili su mjesto susreta i nadmetanja sportista iz cijelog svijeta, koji su učestvovali na XIV Zimskim olimpijskim igrama, čiji je domaćin bilo Sarajevo. Organizaciju ove značajne manifestacije dobilo je Sarajevo, a u konkurenciji su bili još Saporo i Geteborg.

Na ZOI 1984. nastupilo je 49 država, od kojih su takmičari iz Egipta, Monaka, Portorika, Senegala i Britanskih Djevičanskih ostrva bili debitanti. Odlukom kineske vlade sportisti iz Kine prekinuli su bojkot Olimpijskih igara zbog nastupa sportista s Tajvana, te su prvi put nastupili na jednim igrama na kojima je nastupio i Tajvan (pod imenom Kineski Taipei).

 Putovanje baklje za ZOI 1984. počelo je u Olimpiji, a baklja je potom avionom stigla u Dubrovnik. Ukupna udaljenost koju je baklja prošla kroz Jugoslaviju iznosi 5.289 km (plus 2.879 km lokalnim putevima). Postojale su 2 glavne rute: jedna na zapadu (Split – Ljubljana – Zagreb – Sarajevo, dužine 2.602 km) i druga na istoku (Skopje – Novi Sad – Beograd – Sarajevo, dužine 2.687 km). Završni nosilac baklje, od njih 1600, bila je umjetnička klizačica Sanda Dubravčić, koja je baklju preuzela od skijaša-trkača Ive Čarmana. Jedna od dvije originalne baklje danas se nalazi u jednoj privatnoj kolekciji u Žalecu u Sloveniji. Također, još 20 baklji nalazi se u Grčkoj u vlasništvu pojedinačnih sportista koji se bili nosioci baklje od drevne Olimpije do obližnjeg vojnog aerodroma, a zatim od atinskog aerodroma do stadiona Panathinaiko, gdje je održana ceremonija predaje olimpijskog plamena Olimpijskom komitetu.

Svečana ceremonija otvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara održana je 8. februara na stadionu Koševo, a čast da upali olimpijski plamen, koji je do 19. februara obasjavao Sarajevo, pripala je klizačici Sandi Dubravčić. U ime sportista olimpijsku zakletvu položio je skijaš Bojan Križaj.

Uz brojne goste, sportska takmičenja je pratio i veliki broj domaćih i stranih novinara, pa su tako pozitivne slike iz Sarajeva i sa olimpijskih planina svakodnevno obilazile svijet.

Na veličanstven način Igre su završene 19. februara svečanom ceremonijom u Olimpijskoj dvorani Zetra, a tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Huan Antonio Samaran kazao je da su to bile najbolje organizirane igre do tada.

Olimpijska pahuljica i Vučko, znak i maskota Igara, i danas podsjećaju na vrijeme kada je Sarajevo bilo domaćin sportistima, kao i velikom broju gostiju iz cijelog svijeta.

Dio sjećanja na Olimpijadu u Sarajevu čuva i Olimpijski muzej koji će, u sklopu obilježavanja godišnjice olimpijskih igara, organizirati brojne sadržaje među kojima i dane otvorenih vrata za posjetioce.

Besplatan ulaz u Muzej će biti danas, 8. februara, na dan kada su počele XIV Zimske olimpijske igre, potom u dane vikenda 12. i 13. februara i 18. februara, kada je planiran zajednički program s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo i Gradom Sarajevom.